Politika na duge staze– gradimo dom za sve generacije

Druga godina demokracije i demografije

Osjeti se duboka promjena u zraku. Svjedočimo značajnom trenutku i posebnom vremenu. Bez obzira na ono što je već prošlo ili što će proći, život ustvari nikada neće biti isti.

To ukratko opisuje drugu godinu mog mandata kao potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju. Možda smo predosjetili tu promjenu već 2020. jer smo postavili čvrste temelje potpuno novog portfelja, koji je, na neki način, naš dom. Sada smo okrenuti budućnosti, ali ne samo onome što dolazi sutra, već dugoročnim rješenjima motivirani statističkom činjenicom da ćemo mi Europljani 2070. predstavljati samo 4% svjetskog stanovništva. Posebno je važno nastaviti pomno pratiti interakciju između demokracije i demografije jer naš dom mora stajati na snažnim temeljima. I zato smo orijentirani na dulji rok, neovisno o trajanju ovog mandata. Jer demografija nije za nas puka definicija, nego stvaranje uvjeta za sve generacije Europljana. Želim raditi, razmišljati i graditi naš portfelj izvan vremenskog ograničenja. Bez obzira na to gdje živimo ili koje smo dobi, potrebna nam je vizija koja će nas usmjeriti i nadahnuti u našem radu.

Za odmjeren pogled unazad moramo se sa zahvalnošću osvrnuti na godinu koja nas je svih naučila tko smo, kamo želimo ići i kako to možemo ostvariti. Samo zajedno. Koja nas je naučila solidarnosti. Podijelila bih moja dva osobna iskustva. Prvo je ono koje nam je svima zajedničko. Naše globalno iskustvo s bolešću COVID-19 nikoga nije ostavilo netaknutim. Unatoč populističkim retorikama, ne postoji brzo i jednostavno rješenje za tako složenu i dosad nezabilježenu situaciju, a možemo pobijediti samo zajedničkim radom. Drugo moje iskustvo odnosi se na niz potresa koje je, uz žarišta pandemije, početkom ove godine doživjela Hrvatska. Iz prve ruke sam se osvjedočila koliko je takav događaj razoran. Iskusila sam golemu solidarnost u pogledu pomoći koju smo primili od drugih država članica Europske unije. Kada nam je to bilo najpotrebnije, naši europski prijatelji su nam osigurali spremnike za stanovanje, šatore za prezimljavanje, vreće za spavanje i još mnogo toga. Snažan podsjetnik na činjenicu da je Hrvatska članica obitelji Europske unije.

Godinu smo započeli pokretanjem ambiciozne rasprave na razini EU-a u okviru naše Zelene knjige o starenju koji je demografski mega trend našeg doba, s kojim je suočena i Hrvatska. Starenje ne dotiče samo starije osobe jer počinjemo stariti danom rođenja. Ova Zelena knjiga plan je Europske unije za sve dobne skupine. Jer u nekom trenutku moramo osigurati da naš dom može primiti i buduće starije. Ali nismo zaboravili ni mlade i objavili smo prvu sveobuhvatnu Strategiju EU-a o pravima djeteta. Jer dijete je svugdje dijete, i treba živjeti bez diskriminacije bilo koje vrste. Svako dijete zaslužuje jednak početak u životu, a kako bismo izbjegli socijalnu i gospodarsku isključenost, usvojili smo i Europsko jamstvo za djecu. Nastojimo iskorijeniti siromaštvo djece u našim društvima, a djeca su pokretači promjena. Zato smo saslušali 10 000 mladih u izradi ovih dokumenata.

Taj uključivi pristup nadahnuo je i naš rad pri izradi Dugoročne vizije za ruralna područja. Ruralna područja osiguravaju nam hranu, domove, radna mjesta, slobodno vrijeme i osnovne ekosustave. Kako svaki dom ima svoje temelje, tako smo dugoročnu viziju izgradili kao oslonac za jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja.

Osmislili smo i Atlas demografije kako bismo, pri rješavanju demografskih pitanja, mogli usmjeriti pozornost upravo tamo gdje je najkorisnije. Riječ je o novom interaktivnom alatu za pomoć u utvrđivanju, praćenju i predviđanju demografskih promjena u EU-u. Ovaj Atlas pruža pouzdane podatke koji se mogu upotrijebiti za učinkovito oblikovanje politika u svim područjima, uključujući zdravstvo, rad i obrazovanje, od europske do najmanje lokalne razine. Jer se svako ruralno područje razlikuje i univerzalni pristup jednostavno neće funkcionirati. Budući da se neke regije suočavaju s dvostrukim izazovom niskih prihoda i smanjenja broja stanovnika, a neka područja suočavaju se primjerice s odljevom mozgova gdje spada i Hrvatska, razmatramo načine za potporu tim područjima. Sljedeće godine ćemo predstaviti novu inicijativu koja će ukazati na različite uzroke smanjenja broja stanovnika i njegove dugoročne posljedice.

U kontekstu starenja stanovništva moramo se suočiti s činjenicom da će broj osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb u EU-u vjerojatno porasti s 30 milijuna 2019. na 40 milijuna 2050. Predvodim rad Komisije na novoj Europskoj strategiji za skrb kako bih pružila potporu svim Europljanima u pronalaženju najbolje skrbi i kvalitete života. Želimo pokazati našu predanost pružanju potpore onima kojima je potrebna skrb, kao i onima koji je pružaju. Ne možemo imati kvalitetnu politiku u ovom području bez razmatranja utjecaja na obje ove skupine. Europskom strategijom za skrb ostvarit će se i Strategija o pravima djece uključivanjem revizije ciljeva iz Barcelone o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Osim toga, 2022. predstavit ćemo zakonodavstvo za učinkovitu borbu protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, Strategiju za bolji internet za djecu i razviti Akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a.

Radimo na svim tim inicijativama za građane i sve više s njima. Iako se Europska komisija sve više koristi participativnim metodama, ni jedna od njih ne uključuje građane kao naša najveća inovativna vježba deliberativne demokracije, a to je Konferencija o budućnosti Europe. Svjedočila sam kako su se građani i građanke svih dobnih skupina i podrijetla prvi put javno angažirali u raspravljanju o budućoj Europskoj uniji u kojoj žele živjeti i raditi. Građani i njihova razmišljanja su iznimno nadahnuće. Ne smijemo ih i nećemo iznevjeriti: obvezali smo se da ćemo poduzeti korake i raditi na rezultatima Konferencije. Zajedno s građanima koji su u središtu cijelog procesa kako bismo našu europsku demokraciju pripremili za budućnost.

I iz mojih promišljanja o budućnosti naše demokracije, nadam se da će povjesničari europsku demokraciju moći sagledati iz perspektive prije i poslije Konferencije. Vjerujem da će novi pristup s građanima u središtu biti ključni stup u izgradnji stabilnog doma za sve generacije.